Svetište Majke Božje od Krasna
"...Ljerova sestrice, Djevice časna,
Planinska ružice, Majčice s Krasna..."
O svetištu Majke Božje od Krasna
Crkva Majke Božje od Krasna smještena je u selu Krasno, najvećem naselju na sjevernom dijelu Velebita, na nadmorskoj visini od 713 metara. Okružena prirodnim ljepotama Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, ova crkva stoljećima je središte duhovnog života kraja i jedno od najvažnijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj.
Iako predaja govori da je crkva postojala još 1219. godine, najstariji pisani trag potječe iz 1641. godine – godina urezana na kamenici za vodu koja se nekada nalazila u crkvi. Prvo proširenje zabilježeno je 1716. za župnika Ivana Vukelića. Biskup Ivan Antun Penzoni u svojim izvještajima iz 1733. spominje crkvu pod nazivom "male Gospe", dok biskup Juraj Vuk Čolić koristi naziv "crkva Majke Božje u Krasnu".
Godine 1790. crkva postaje središte samostalne kapelanije, a od 1807. ima status župne crkve. Taj status zadržava do 1831., kada se u središtu sela gradi nova župna crkva sv. Antuna Padovanskoga. Stara crkva Majke Božje od Krasna tada postaje svetište koje se do danas nije prestalo koristiti za hodočašća i svečanosti.
Tijekom 19. stoljeća crkva je nekoliko puta dograđivana i obnavljana. Posebna pažnja posvećena je uređenju unutrašnjosti te proširenju prostora kako bi mogao primiti sve veći broj vjernika i hodočasnika. Uz stalna infrastrukturna ulaganja, svetište je s vremenom postalo središnje mjesto hodočašća za vjernike Like, Primorja i cijele Hrvatske, osobito tijekom Velike Gospe.
Danas crkva Majke Božje od Krasna svjedoči ne samo o stoljetnoj pobožnosti i vjeri lokalnog stanovništva, već i o trajnoj povezanosti hrvatskog naroda s Blaženom Djevicom Marijom. U njenim temeljima isprepliću se predaja, povijest, umjetnost i živo zajedništvo koje i danas okuplja hodočasnike iz svih krajeva.
"Ovdje čujemo tišinu", riječi su mnogih hodočasnika Svetišta Majke Božje od Krasna.
Crkva prije produženja
Crkva nakon produženja 1890.g.
UNUTRAŠNJOST CRKVE
Galerija unutrašnjosti crkve Majke Božje od Krasna
Unutrašnjost Svetišta Majke Božje od Krasna odiše skromnošću, ali i dubokom duhovnošću. Posebno se ističe drveni kasetirani strop iz 1740. godine, oslikan scenama iz života Krista, Marije i svetaca, uz latinske citate, koji su djelo talentirane braće Lukanović. Ova umjetnička baština svetištu daje poseban ugođaj i podsjeća na njegovu dugu povijest.
Središnje mjesto u crkvi zauzima kip Majke Božje iz Krasna – najveća dragocjenost svetišta i objekt osobite pobožnosti vjernika kroz stoljeća. Iako se ne zna tko ga je izradio ni kada je točno stigao u Krasno, kip je duboko ukorijenjen u narodno štovanje.
Vjernici su kroz generacije dolazili na hodočašća, obilazili ga klečeći, molili, ostavljali zavjete i darove, tražeći njezin zagovor u najtežim životnim trenucima. Prenose se brojna svjedočanstva o čudesnim uslišanjima i ozdravljenjima upravo pred njezinim likom, a vjera u moćnu zaštitu Majke Božje iz Krasna i danas živi u srcima hodočasnika.
Kip Majke Božje od Krasna
Zbog velikog broja vjernika i potrebe za lakšim pristupom, kip je 1911. godine privremeno premješten u središnji dio crkve. Tijekom Drugog svjetskog rata, radi sigurnosti, prenesen je u župnu crkvu, odakle je, uz svečane procesije, povremeno nošen natrag u svetište.
Godine 1966., u povodu 250. obljetnice obnove svetišta, kip Majke Božje svečano je vraćen u svetište, zajedno s križnim putem koji je izradio drvorezbar Blaž Devčić, učenik velikog Ivana Meštrovića. Njegovo djelo i danas krasi unutrašnjost svetišta, iako su neki kipovi tijekom godina nestali.
Legenda o svetištu
Priča o čudesnom pronalasku koji je doveo do gradnje svetišta
Nekada davno, davno prije predturskoga doba, išla bi djeca iz sela, svakoga dana na šumske proplanke iznad Krasnog polja, da tamo napasaju blago mještana sočnim velebitskim travama. Igrali su se po šumi, naganjali i skrivali jedno od drugog uz graju i ciku, od jutra do mraka.
Jednoga dana, jedno od njih pronađe na rubu šume neobičan komad drva, pa pozva k sebi ostale. Drvo je izgledalo kao pilom ravno odrezan dio panja, na njemu izrezbaren cvijet, a u cvijetu crtež. Pažljivo su proučavali sliku dok na njoj ne prepoznaše lik žene s djetetom u naručju. Kako su i žena i dijete nosili krunu na glavi, jedna djevojčica zavika da je to kraljica s malim princem. Stariji, oni koji su išli na vjeronauk, ipak zaključiše da je to Bogorodica s malim Isusom.
Rezbariju na drvetu odnesoše dolje u crkvu i sve, u isti glas, upadajući jedan drugom u riječ, uzbuđeno ispričaše svećeniku. Ovaj ih sasluša, uze rezbariju i spremi u sakristiju, ali u svemu nije vidio ništa neobično, jer bijaše uvjeren kako je to djelo nekog pastira dok si je kratio dan. Pred jutarnju misu, svećenik primijeti da rezbarije nema, ali nije mario previše. To jutro, djeca opet pođoše s blagom i na istom mjestu, ugledaše istu rezbariju. Navečer, kad su je nanovo dali svećeniku, zamalo ih ne otjera, jer je pomislio da se to djeca rugaju s njim, ali je ipak spremi.
Odluči ostati budan cijelu noć, uloviti djecu na djelu i tako stati na kraj njihovoj šali. Međutim, pred samu zoru, gle čuda, rezbarija je misteriozno isčeznula, iako ni okom nije trepnuo. Jedva je dočekao da se predvečer djeca vrate u selo, a kad u njihovim rukama ugleda istu onu rezbariju, zatraži da ga sutra povedu sa sobom. Čuli sve to i roditelji djece, pa eto i njih. Na istom onom mjestu u šumi sve ih je čekala čudesna slika o kojoj su djeca i svećenik pripovjedali. Svima je bilo jasno da im Majka Božja tako poručuje kako baš na tome mjestu trebaju podići njenu crkvu. Samo je svećenik bio sumnjičav, gunđajući kako je mjesto zaklonjeno šumom, da je neravno, da se buduća crkva ne bi vidjela iz doline, da do mjesta nema puta. Jednom rječju, mjesto je nepogodno za gradnju Gospine crkve.
Ipak, na navaljivanje župljana, izvijesti biskupa o neobičnom događaju. Biskup uputi u Krasno svoje pomoćnike, koji temeljito proučiše izrezbarenu sliku, pregledaše mjesto njenog pronalaska i uzeše u zapisnik svjedočenja djece i svećenika. Kad je biskup sagledao sve činjenice donese odluku da se u Krasnu, na mjestu nalazišta, podigne crkva sv. Marije, koju narod odmah, iz milja, nazva "Svetišće Matere Božje iz Krasnog".
Vanjski križni put
Vanjski križni put na prilazu svetištu Majke Božje u Krasnu izgrađen je 1995./1996. godine kao duhovno i arhitektonsko obogaćenje hodočasničkog prostora. Njegovo postavljanje omogućilo je vjernicima da već pri samom dolasku započnu molitveni hod u tišini prirode i pripremi srca za susret sa svetištem.
Projekt križnog puta izradio je dipl. ing. arh. Milorad Milošević iz Urbanističkog instituta u Rijeci, a umjetničke postaje oblikovao je kipar Ivan Demše. Svaka postaja izrađena je s pažnjom i poštovanjem prema tradiciji i duhovnom značaju mjesta.
U izgradnju križnog puta i obnovu svetišta do 1995. godine uloženo je više od 80.000 DEM, čime je ovo hodočasničko odredište dobilo dostojanstvenu vanjsku sakralnu stazu.
Vanjski križni put danas predstavlja važan dio duhovne pripreme za svakoga hodočasnika i svjedoči o živoj vjeri i zajedništvu vjernika Krasna i okolice.
Blagdan Velike Gospe
Blagdan Velike Gospe, koji se slavi 15. kolovoza i posvećen je vjeri u Marijino uznesenje dušom i tijelom na nebo, zauzima posebno mjesto u srcu vjernika diljem Hrvatske. U Krasnu taj blagdan ima iznimno snažno duhovno i kulturno značenje, prožeto stoljetnom tradicijom i dubokom pobožnošću.
Vjernici se već stoljećima okupljaju na blagdan Velike Gospe, njegujući običaj hodočašćenja i zajedničke molitve. Prije izgradnje prometnica, do svetišta se moglo doći isključivo pješice, a taj običaj se održao do danas. Mnogi vjernici još uvijek pješače prema svetištu uoči blagdana, izražavajući time zahvalnost, poniznost i vjeru.
Tijekom proslave, mise se održavaju na otvorenom, u dolini pored crkve. Svetište tada posjeti velik broj vjernika iz cijele Hrvatske, a na proslavi redovito sudjeluje i veliki broj svećenika iz drugih župa i biskupija. Cjelokupni program obuhvaća više misa, zajedničke molitve, ispovijedi, blagoslove predmeta i procesije, čime se stvara snažan osjećaj zajedništva i duhovne obnove.
Poseban trenutak proslave jest procesija s kipom Majke Božje Krasnarske, koji se nosi iz crkve do vanjskog oltara u dolini. Djevojke u narodnim nošnjama tradicionalno nose kip, što je dugogodišnja čast i ponos – kako u prošlosti, tako i danas. U prošlim vremenima, dok se kip čuvao u dolinskoj crkvi, na proljetnim kvatrama se svečano nosio u svetište, a vraćao na završetku jesenskih. Za tu čast, djevojke iz Krasna morale su se unaprijed prijaviti, jer je uvijek bilo više zainteresiranih nego što je moglo sudjelovati.
Proslava Velike Gospe u Krasnu spoj je vjerske pobožnosti, duboke tradicije i zajedničkog identiteta ljudi ovog kraja. Svetište tada postaje središnje mjesto okupljanja i molitve, ali i snažan simbol vjere koja nadilazi udaljenosti, vrijeme i nedaće.
„Marija nas potiče na zahvalnost i da nikada ne izgubimo nadu, Ona nam je primjer, ali i pomoć. Njena vjera, poslušnost i povjerenje, primjer je za sve nas. Kroz njezin zagovor Bog nam pruža svoj zagovor i prisutnost."
— mons. Richard Pavlić
Projekti
Nove ispovjedaonice
Projekt uređenja doline
Projekt uređenja vanjskog oltara
Svetište Majke Božje od Krasna kontinuirano se razvija i obnavlja zahvaljujući velikom zalaganju vjernika, župljana i svećenika. U posljednjih nekoliko godina ostvareni su značajni projekti koji doprinose duhovnom životu i boljoj organizaciji svetišta.
Među ostvarenim projektima ističu se nova ispovjedaonica koja vjernicima pruža prikladan i dostojanstven prostor za sakrament ispovijedi, osobito tijekom većih blagdana. Također, izgrađen je novi župni stan koji osigurava ugodan boravak svećenika, dok je prostor poznat kao "šuvina" obnovljen za smještaj hodočasnika.
U tijeku je i projekt uređenja doline pored crkve, s naglaskom na izgradnju novog vanjskog oltara. Planiran je moderan i funkcionalan prostor s natkrivenim oltarom i polukružnim stepenastim sjedećim prostorom za vjernike. Ovaj projekt već okuplja zajednicu kroz prikupljanje sredstava i volonterski angažman.
Mnogi redovito pomažu u čišćenju okoliša, uređenju prostora i pripremi svetišta za veće događaje. Taj zajednički trud svjedoči o velikoj ljubavi prema svetištu i želji da se ono i dalje razvija kao središnje mjesto molitve, susreta i duhovne obnove. Svetište Majke Božje od Krasna tako ne samo da čuva bogatu prošlost, već s puno nade i predanosti gradi svoju budućnost.
Raspored Misa na svetištu Majke Božje od Krasna
Pridružite nam se na svetim misama i bogoslužjima.
Utorak 05.08.2025
9:00•Svetište Majke Božje od KrasnaJutarnja misa.
Subota 09.08.2025
11:00•Svetište Majke Božje od KrasnaJutarnja misa